Kalifornija ograničava mreže i AI djeci. A kod nas?

Šta je tačno Kalifornija zabranila?

Ne zabranjuje mreže. Zabranjuje ono što čini da se od telefona ne odvojite. Za korisnike mlađe od 16 godina platforme više ne smiju:

• same puštati sljedeći video (autoplay) — onaj trenutak kad ste htjeli pogledati jedan, a pogledali ste četrdeset
• slati lična obavještenja smišljena da vas vrate u aplikaciju
• slagati feed po algoritmu, na osnovu onoga što je dijete ranije gledalo i šta se zna o njemu

Uz to, zakoni ograničavaju ciljano oglašavanje djeci, ograničavaju šta AI smije raditi sa podacima učenika od vrtića do kraja srednje škole, i šire pojam dječije pornografije na slike koje je napravila ili prepravila vještačka inteligencija.

Zvuči kao sitnica. Nije. To su tačno one tri stvari od kojih TikTok i Instagram žive. Bez njih ostaje spisak objava od ljudi koje pratite. Kao Facebook 2009.

Nisu zabranili mreže. Zabranili su ono zbog čega mreže ne možete ugasiti.

Šta novi zakon traži od AI četbotova?

Ovo je dio koji je kod nas skoro prošao nezapaženo, a meni je zanimljiviji. Najstroži od tih zakona zove se Adamov zakon, po šesnaestogodišnjem Adamu Rejnu, čija je porodica tužila OpenAI poslije njegove smrti. Odnosi se na takozvane četbotove-drugare, one koji su napravljeni za duge, lične razgovore.

Firme koje prave takve četbotove moraju:

• djeci ograničiti vrijeme korišćenja
• u samom razgovoru ponuditi pomoć za mentalno zdravlje
• imati jasan postupak kad dijete pomene samopovređivanje ili samoubistvo
• javiti roditelju ako dijete isključi zaštitu
• svake godine procijeniti rizike i pustiti nezavisnu kontrolu da provjeri sistem

Ko to ne uradi, pravno odgovara za posljedice.

Djeca danas ne pitaju četbota samo za domaći. Pričaju mu. O tome kako dijete koristi AI za školu sam pisao u tekstu dijete, AI i domaći, a kako da ga naučite da provjerava šta mu AI kaže, u tekstu kako dijete da provjeri AI.

Zašto se neki protive?

Nije svima ovo po volji, i to ne samo firmama. Organizacija Electronic Frontier Foundation, koja se bori za prava na internetu, kaže da je ovo zapravo zabrana mreža za mlađe od 16, samo drugim imenom. I pita da li je dijete bezbjednije kad mu se oduzmu osnovni digitalni alati.

Drugi prigovor je ozbiljniji: da bi platforma znala ko ima manje od 16, mora provjeriti godine svima. Znači i vama i meni. To je nova gomila ličnih podataka kod firmi kojima baš i ne vjerujemo.

Šta radi Evropa?

Evropa je u septembru napravila najveći korak. Evropska komisija je 16. septembra 2026. predložila EU Kids Act, zakon koji bi važio za cijelu Uniju:

Uzrast	Šta bi smjelo po prijedlogu EU
do 13 godina	bez društvenih mreža; samo usluge napravljene za djecu, pod nadzorom odraslih
13–15 godina	„mini nalog": manje funkcija, ograničeno vrijeme, roditeljska kontrola, nepoznati ne mogu pisati djetetu
15–18 godina	pun nalog, ali bez beskonačnog skrolovanja, lažnih obavještenja i algoritamskih „zečjih rupa"

Neke države ne čekaju. Grčka je najavila zabranu za mlađe od 15 od 1. januara 2027, Danska takođe sprema granicu od 15. Australija je prva na svijetu zabranila mreže mlađima od 16, u decembru 2025.

Zanimljiva je Francuska. U julu je izglasala zabranu za mlađe od 15, ali ju je Ustavni savjet 14. avgusta srušio, jer previše zadire u slobodu izražavanja. Francuzi su onda uradili isto što i Kalifornija: umjesto zabrane, ukidaju pojedine funkcije, poput autoplaya i obavještenja preko noći.

Kako stoji Srbija?

Zakona nema. Po Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, dijete samo može dati pristanak za obradu podataka na internetu tek od 15. godine. Same mreže traže 13. U praksi to ništa ne znači, jer, kako je za Telegraf rekla psihološkinja Dragana Ćupurdija, djeca su uglavnom lagala za godine i tako otvarala profile.

U junu je opozicija, preko Dragana Đilasa, tražila hitan zakon o zabrani mreža mlađima od 16. Vlada zvaničan prijedlog nema. Stručnjakinja Katarina Jonev za Kurir kaže da pravila EU neće automatski važiti u Srbiji, ali da mogu biti osnova za naše.

Ono što se desilo bez zakona: sve više škola samo zabranjuje telefone na časovima i odmorima. I kažu da radi.

A Bosna i Hercegovina i Republika Srpska?

Ovdje je najteže. Nema zakona, nema prijedloga, a nema ni jasnog odgovora ko bi ga donio. Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet za Detektor.ba kaže da u BiH imamo četiri krivična zakona koja nisu usklađena. Zabrana bi tražila da se dogovore i pravosuđe i policija sa oba entiteta i Distrikta.

Pejdah upozorava i na nešto što svaki roditelj zna: djeca lako lažu datum rođenja, a potpuna zabrana bi ih mogla gurnuti na manje poznate platforme, gdje ih je još teže zaštititi.

Kod nas je, dakle, sve na roditeljima. Zakon neće doći uskoro. O tome šta se dešava kad dijete AI koristi kao Google pisao sam u tekstu „Tata, pitaj Chat“.

Hrvatska?

Hrvatska je u EU, pa će je EU Kids Act obavezivati kad bude usvojen. Do tada, saborska zastupnica Ivana Kekin skuplja potpise za Zakon o digitalnoj zaštiti djece: ispod 15 godina, bez izričitog pristanka roditelja, nema digitalnih platformi. Hrvatski psiholozi su uglavnom za, ali upozoravaju da zabrana bez obrazovanja ne rješava mnogo.

Kako to izgleda uporedo?

	Pravilo za djecu	Stanje
Kalifornija	mlađi od 16: bez autoplaya, algoritma, obavještenja; AI četbotovi pod kontrolom	potpisano, septembar 2026
EU	do 13 ništa, 13–15 mini nalozi	prijedlog, 16.9.2026
Grčka	zabrana mlađima od 15	od 1.1.2027
Francuska	zabrana srušena, sad ograničenje funkcija	novi prijedlog
Hrvatska	zabrana ispod 15 bez pristanka roditelja	prijedlog, skupljaju se potpisi
Srbija	pristanak za podatke od 15, mreže nigdje	bez zakona, samo zahtjev opozicije
BiH / RS	ništa posebno	bez prijedloga

Šta ja mislim?

Kalifornija je pogodila jednu stvar: problem nije mreža, problem je mašina napravljena da vas ne pusti. Autoplay, algoritam i obavještenja. To i ja kao odrasao čovjek jedva držim pod kontrolom, pa kako bi dijete od dvanaest godina.

Ali ne vjerujem da će zakon ovdje stići prije nego vaše dijete napuni 15. Do tada, par stvari koje možete sami, već večeras:

• U YouTube-u i TikToku isključite autoplay. Ima ga u podešavanjima, traje minut.
• Ugasite obavještenja za mreže na djetetovom telefonu. Aplikacija neće nestati, samo neće zvati.
• Pitajte dijete sa kojim AI-jem priča i o čemu. Ne kao saslušanje, nego iz radoznalosti.
• Telefon noću ne spava u dječijoj sobi. Ovo je starije od svih zakona i i dalje radi najbolje.

A vi? Da li bi država trebala nešto da zabrani ili je to naš posao? Glasajte ispod, rezultate vidite odmah.

Anketa

Šta bi kod nas trebalo uraditi sa djecom i društvenim mrežama?

Zabraniti mreže mlađima od 15, kao Grčka i Danska Ići kao EU: do 13 ništa, od 13 do 15 ograničeni nalozi Ne zabranjivati, nego ukinuti autoplay, algoritam i obavještenja, kao Kalifornija Ništa od toga, to je posao roditelja, ne države

Glas je anoniman, jedan po uređaju. Rezultati se vide odmah poslije glasanja.

Česta pitanja

Da li je Kalifornija zabranila društvene mreže djeci?

Ne direktno. Za mlađe od 16 godina zabranjeni su autoplay, lična obavještenja i feed koji slaže algoritam. Kritičari kažu da je to u praksi zabrana.

Šta je Adamov zakon?

Kalifornijski zakon o AI četbotovima-drugarima, nazvan po Adamu Rejnu. Traži vremensko ograničenje za djecu, pomoć za mentalno zdravlje, jasan postupak kod pominjanja samoubistva, obavještenje roditelju i nezavisnu kontrolu.

Da li u Srbiji postoji zabrana društvenih mreža za djecu?

Ne. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti kaže da dijete samo daje pristanak za obradu podataka na internetu od 15. godine, ali zabrane mreža nema. Opozicija je tražila zakon za mlađe od 16.

Da li BiH planira zabranu društvenih mreža za djecu?

Za sada ne. Nema prijedloga, a problem je i nadležnost, jer bi se morali uskladiti različiti krivični zakoni i policija u oba entiteta i Brčko distriktu.

Šta je EU Kids Act?

Prijedlog Evropske komisije od 16. septembra 2026: djeca do 13 godina bez mreža, od 13 do 15 ograničeni nalozi uz roditeljsku kontrolu, a za sve mlađe od 18 bez beskonačnog skrolovanja. Još nije usvojen.