Od 19. do 23. avgusta u Pekingu je održan svjetski sajam robotike. Brojke: 373 firme, preko 3.000 proizvoda, od toga 311 stvari koje se prvi put prikazuju. Tema sajma je bila suživot čovjeka i robota.
Ja ovakve vijesti obično preskačem. Sajam je mjesto gdje se pokazuje ono što radi u kontrolisanim uslovima, pred publikom, uz čovjeka sa daljinskim iza ugla. Ove godine su me zaustavile tri stvari, i nijedna nije ta da robot hoda.
Prva: robot koji se snašao kad se stvar pomjerila
Firma Galaxea AI je pokazala robota koji sprema doručak. To samo po sebi nije vijest — takve snimke gledamo godinama. Vijest je da su mu usred sipanja pomjerili šolju, a on je nastavio i pogodio je na novom mjestu.
Zvuči kao sitnica. Nije. Mašina koja ponavlja naučeni pokret radi u fabrici već pedeset godina. Mašina koja primijeti da svijet više nije onakav kakav je bio prije dvije sekunde pa se prilagodi — to je sasvim druga stvar i to je cijela razlika između automata i robota.
Mašina koja ponavlja pokret postoji pedeset godina. Mašina koja primijeti da se nešto promijenilo pa se prilagodi — to je nova stvar.
Druga: posao od početka do kraja, a ne jedan pokret
Firma Li-Gong je pokazala robote koji rade cijeli krug u proizvodnji: rastave komad, razvrstaju dijelove, prenesu ih i ponovo sklope. Bez zastajanja i bez čovjeka koji između dvije radnje nešto namjesti.
To je ono što industriju zanima. Ne robot koji uradi jednu radnju bolje od čovjeka, nego robot koji odradi lanac radnji za kojim inače stoji troje ljudi.
Treća: robot koji trči čudno, i zašto
Robot Tiangong Omni, visok metar i trideset pet, istrčao je 400 metara za 45,66 sekundi. Ali zanimljivo je kako izgleda dok trči — drži ruke podignute uz lice, kao neko ko se štiti.
Han Gang, stručnjak za algoritme kretanja iz pekinškog centra za humanoidne robote, objasnio je da to niko nije dizajnirao. Mahanje rukama na 400 metara opterećuje ramena, griju se i troše struju, pa je algoritam sam došao do držanja koje najmanje troši. Niko mu nije rekao kako da trči — rečeno mu je samo da stigne, a ostalo je izračunao.
Niko robotu nije rekao kako da trči. Rečeno mu je da stigne do cilja, a on je sam našao najjeftiniji način. To je ona ista stvar zbog koje danas raspravljamo o AI.
A i ono što nije prošlo
Da ne ispadne da je sve savršeno. Na takmičenju u kik-boksu roboti Unitree G1 su se borili međusobno, a u finalu do 40 kilograma je ekipu proizvođača pobijedila — ekipa studenata jednog kineskog univerziteta. Bilo je i benda od četiri robota koji svira rok, i to zvuči tačno onako kako zamišljate.
Znači: i dalje je to dobrim dijelom predstava. Ali predstava koja svake godine liči sve manje na predstavu.
Šta ovo znači za vas
Iskreno? Za vašu firmu sljedećih pet godina — ništa direktno. Nećete kupiti robota, nema ga ko servisirati, a ni cijena nije za nas.
Ali smjer je jasan i on se tiče svakog ko nekog zapošljava. Poslovi koji su niz ponovljivih koraka po utvrđenom redu prvi odlaze mašinama, i to važi i za fizičke i za kancelarijske. Ono što ostaje ljudima je procjena, dogovor sa mušterijom i odgovornost kad nešto pođe naopako.
Za male firme kod nas to znači nešto sasvim prizemno: ono što vam danas oduzima vrijeme a ponavlja se svaki dan — zakazivanje, ponude, odgovori na ista pitanja — to se već sada može skinuti sa vrata, i za to ne treba robot nego pola dana rada.
A za djecu koja biraju šta će
Ovo je za roditelje koji ovih dana razmišljaju o smjeru. Ne gledajte struku koja se dobro plaća danas. Gledajte da li se posao svodi na ponavljanje utvrđenog reda koraka. Ako se svodi, mašina će ga stići — svejedno da li je u pitanju fabrika ili kancelarija.
Ono što ne stiže tako brzo su poslovi u kojima se odlučuje uz nepotpune podatke, u kojima se radi sa ljudima i u kojima neko snosi odgovornost. Uzgred, robotima i mašinama će trebati i neko ko ih čuva od zloupotrebe — o tome pišem u zasebnoj seriji ovih dana.
Odakle ovo
Podaci i snimci su iz teksta China’s Humanoid Robot Boom, Part I: Moving Beyond the Show Floor, autorke Lucije, objavljenog 2. septembra 2026. na TechNode-u. Original možete pročitati ovdje, a snimci su djelo autora sa bilibilija navedenih ispod svakog od njih.
